Novosti - Naše istine

  • Gori zemlja, gori nebo...
    Brzi pregled priloga

    Proš¡loga tijedna Karaš¡evska okolica pretrpjela je straš¡nu pustoš¡.Turci su napali i popalili livade i voćnjake.
    Niko nezna i nije video  kako se sve to dogodilo.Mnogi vijeruju da uzrok propasti koja nas snalazi svakoga prolijeća je Aladinov duh iz lampe. Drugi pak govore da zmaj koj riga vartu i svake godine na svome putovanju prema planini Semenic iz bijesa pali i žari.
    Bilo što bilo jedno je jasno... I ona malo š¡liva što imam posađeno u svojoj  livadi nikako da usčuvam od sumanotuga bijesa ludih piromana.Neznam, da li ti ljudi to rade iz gluposti ili iz zlobe jer mnogi ljudi iz Karaš¡eva pate zbog njih.
    Neznam da li da zatražim zaštitu UN-a ili Pentagona, jer vlasti uvijek nemoćno  sležu ramenima.
  • U RUMUNJSKOJ EKUMENSKI PROSLAVLJEN BLAGDAN BL. IVANA MERZA
    Brzi pregled priloga

    U najvećoj hrvatskoj župi u Karaševu u Rumunjskoj, koja broji 2.500 Hrvata, u nedjelju 10. svibnja 2009. svečano je proslavljen već treću godinu blagdan bl. Ivana Merza. Ove je godine proslava bila posebno svečana jer je blagdanska slavlja, na poziv župe i župljana predvodio i propovijedao postulator o. Božidar Nagy; on je za tu prigodu osim informativnog materijala o Blaženiku poklonio za župu njegovu veliku sliku i relikvije, te župskom Centru za djecu i mladež koji nosi ime „Bl. Ivan Merza“, što ga vidimo na slici uz crkvu, poklonio je razne knjige o Blaženiku.
     
    Slavlju je dalo i ekumensku dimenziju svojom nazočnošću petero studenata hrvatskog jezika i književnosti sa Sveučilišta iz Bukurešta. Ti su studenti, po nacionalnosti Rumunji i svi pravoslavne vjeroispovijesti, pod vodstvom svoga profesora Petra Hategana, rodom iz Karaševa, prije svečane svete mise izveli na hrvatskom jeziku kratki prigodni recital posvećen bl. Ivanu Merzu. Na kraju sv. mise svi su vjernici iskazali čašćenje relikvijama bl. Ivana Merza. S postulatorom su koncelebrirali mjesni župnik vlč. Juraj Katić i kapelan vlč. Juraj Patašan koji upravljaju župom Karaševo i s dvije hrvatske filijale Nermiđ i Jabalče.
     
    Slavlje je blagdana bl. Ivana Merza započelo u subotu navečer 9. svibnja, susretom mladih u Centru za djecu i mladež koji nosi ime po blaženom Ivanu Merzu, a postoji već tri godine u okviru župe. Tom su prigodom mladi uz druženje s gostima iz Zagreba i Bukurešta imali prigodu bolje upoznati život i djelo blaženoga Ivana Merza. Neposredno prije poldanje sv. mise postulator je imao susret sa članovima župskog vijeća gdje se razgovaralo o pastoralnim djelatnostima, kao i o razvoju štovanja blaženika u ovom hrvatskom mjestu.
     
    Od sada će se štovanje bl. Ivana Merza u ovoj hrvatskoj župi još više razviti. Svakog 10. u mjesecu navečer će biti služena sv. misa i obavljane pobožnosti pred njegovom slikom i relikvijama. I škola u Karaševu namjerava uzeti bl. Ivana Merza za svoga zaštitnika.
     
    U Rumunjskoj živi oko 7.000 Hrvata koji su podijeljeni u nekoliko sela a tu su došli još u 14. stoljeću. Svako selo ima vlastitu crkvu; prvu je hrvatsku crkvu u Rumunjskoj izgradio u Karaševu isusovac Mihovil Lovinić 1726. Zovu ga i „apostol Karaševa“. Umro je dvije godine kasnije i sahranjen je u istom mjestu. Tijekom stoljeća za Hrvate u Rumunjskoj pastoralno su skrbili uglavnom oci franjevci, te isusovci u 18. stoljeću. Danas se za njih brinu hrvatski biskupijski svećenici, domaći sinovi.

     

    Postulatura Bl. Ivana Merza

    Sve o Blaženom Ivanu Merzu  možete doznati na njegovoj web-stranici:

     

     
     

    POTPISI ZA SLIKE:

    1. Pred župskim Centrom za djecu i mladež „Bl. Ivan Merz“ u Karaševu: kapelan vlč. Juraj Patašan, postulator p. Božidar Nagy, članovi pastoralnog vijeća, mladi Karaševa i studenti Rumunji iz Bukurešta.

    2. Rumunjski studenti pravoslavci izvode recital o bl. Ivanu Merzu na njegov blagdan 10. svibnja 2009. u hrvatskoj katoličkoj crkvi u Karaševu.

    3. Postulator o. Božidar Nagy propovijeda na blagdan bl. Ivana Merza u župnoj crkvi u Karaševu.

    4. Slika i relikvije bl. Ivana Merza na pokrajnom oltaru Srca Isusova u župnoj crkvi u Karaševu gdje će ostati trajno izložene štovanju hrvatskih vjernika.

    5. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Karaševu. Izgradio ju je isusovac o. Mihovil Lovinić 1726. g.

    6. Hrvati Karaševa u svojoj narodnoj nošnji.

    7. Narodna nošnja Hrvata u Karaševu.

    8. Narodna nošnja Hrvata u Karaševu.

    9. Hrvatska župna crkva Uznesenja Marijina i župski Centar za djecu i mladež „Dr. Ivan Merz“ u Karaševu.

    10. Sa ravnateljem hrvatske gimnazije pred zgradom škole u Karaševu.

    {gallery}kultura/postulatura{/gallery}

  • Poklade u Ravniku.
    Brzi pregled priloga

    Bio sam jučer u Ravniku snimati kratak prilog o pokladnim običajima. Ravnik ima nešto različitiji običaj u odnosu na ostala karaševska sela. Pokladni običaji su im osebujniji, bogatiji sadržajem. Ako u Karaševu, samo jedna obitelj ide selom i posjećuje stanovnika, kod njih skoro svi mladi neoženjeni oblače maske i šetaju selom. Pišem sve ovo jer sam impresioniran njihovom običajem. Imaju nešto slično običaju koji postoji u gradu Rijeci, barem što se tiče opasača s zvonima. Imaju opasač s zvonima kojeg cijeli dan ljuljaju lijevo desno. A i maske su im jako osebujne. Video sam jednog mladića koji je imao masku činovnika koji nosi bubanj i lupa u njega. Onda, Djeda Božičnjaka koji nosi polomljeni kišobran. Drugi pak je obukao masku starca s ogromnom trbuščinom. Zapravo, pored tradicionalnih maska, ili kako im oni kažu "medveđe" i "čerbuljke" svako ima slobodu biti kreativan i pustiti mašti na volju. Napisao sam sve ovo jer mi u Karaševu nemamo sličan običaj i što mi se učinio jako zanimljivim.
  • Zima se vratila snažno.
    Brzi pregled priloga

    sneg.jpgU Karaševu sniježi već danima. Snježni pokrivač dostigao je visinu od pola metra. Ako nije bilo snijega prije Božića, eto, biti će ga sada. Interesantno je da prije nekoliko dana temperatura vani je dostizala vrijednost od 20 stupnjeva. Dugo godina u Karaševu nije bilo ovako velikoga snijega.
  • Karaševske izvorne pjesme.
    Brzi pregled priloga

    Pošto je postojao zahtjev od mnogih posjetitelja ovog sajta da preuzmu i poslušaju karasevske izvorne pjesme, ja sam stavio na određeno mjesto nekoliko pjesme koje se mogu preuzeti. Adresa je www.test.carasova.net/mp3
  • ČLANOVI KREŠEVSKE FRAME U RUMUNJSKOJ
    Brzi pregled priloga

    Četrdeset devetero Kreševljaka, uglavnom članova Franjevačke mladeži (FRAMA), boravilo je proteklog vikenda, od 9. do 11. siječnja, u Rumunjskoj. Baza je bila selo Lupak, jedno od sedam hrvatskih sela u blizini grada Resiţe (Ričice), a domaćin tamošnji župnik vlč. Marijan Ţinkul.

    Mladi iz Kreševa u subotu su boravili u Rečici, gdje su posjetili župnu crkvu, te muzej lokomotiva, a u njihovu čast priređen je i ručak. Ostalo je vremena i za šoping, pa su mnogi kupili suvenire za uspomenu na posjet Rumunjskoj. Potom su boravili u selu Klokotić, gdje su obišli župnu crkvu, te u Karaševu, najvećem tamošnjem hrvatskom selu, gdje su također posjetili župnu crkvu, obišli svetište Gospe Lurdske, te nazočili predavanju u Zajedništvu Hrvata Rumunjske, koje je održao zastupnik hrvatske manjine u Skupštini Rumunjske, prof. Miha Radan.

    U nedjelju su „framaši“ najprije posjetili selo Ravnik, gdje su, pod vodstvom Marije Pervan, muzicirali za vrijeme svete Mise, a isto su potom radili i na Misi u Lupaku, gdje su nakon toga održali i koncert u prepunoj župnoj crkvi.

    Smještaj je bio organiziran u kućama stanovnika Lupaka i Ravnika, a način na koji su „framaši“ dočekani teško se može opisati riječima; toliko je, naime, bila prisutna želja domaćina da ugode posjetiteljima. „Framaši“ su svojim domaćinima darovali potkovana jaja, a Lupačani i Ravničani su svojim gostima također na rastanku pripremili darove. Osim vlč. Marijana Ţinkula, našima je na raspolaganju gotovo cijelo vrijeme bio i klokotićki župnik, vlč. Petar Dobra, a posjetili su ih i predstavnici vlasti.

    Put u Rumunjsku organizirao je Župni ured Kreševo, na čelu sa gvardijanom fra Ivanom Pervanom, koji je bio i vođa puta. Putovalo se autobusom „Globtoura“ iz Međugorja, čiji su djelatnici također zaslužili sve pohvale, unatoč manjim tehničkim problemima u povratku. „Framaši“ duguju zahvalnost i privatnom poduzetniku Svjetlanu Staniću, koji je osigurao najveći dio financijskih sredstava potrebnih za putovanje.

    Mladi iz Lupaka trebali bi doći u uzvratni posjet u Kreševo krajem srpnja ili početkom kolovoza ove godine. Ne treba sumnjati da će i oni biti dočekani kao i „framaši“ u Lupaku.

    {gallery}kresevo{/gallery}

    članak napisao Milo Jukić

  • Web stranica ZHR-a
    Brzi pregled priloga

    Prošlih dana bila je puštena u promet web stranica Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. Stranica se nalazi na web adresi www.zhr-ucr.ro . Na toj adresi nalazi se i online izdanje novine "Hrvatska Grančica".
  • Objavljena slika.
    Brzi pregled priloga

    Objavio sam slijedeću sliku dokumenta. Bio sam zamoljen da je objavim tu na sajtu. Link otvara prozor s originalnom veličinom slike.

    zhr2.jpg

  • Radi se "brva" kod Tri Vodenice.
    Brzi pregled priloga

    most_trivodenice.jpg Radi se “brva” kod Tri Vodenice. Radovi su započeti. Temelji i noseći stupovi su izrađeni, gotova je i drvena konstrukcija „brve“. „Brva“ se nalazi blizu velikoga betonskog mosta koji premošćuje kanjon rijeke Karaš i veže cestu Ričica – Anjine. Važnost projekta je u tome što „brva“ će povezati dio sela kojeg mi zovemo Tri Vodenice s Potkršam i na taj način olakšati stanovnicima brz prelazak s jedne strane na drugu.
  • Nesporazum oko imena.
    Brzi pregled priloga

    Dragi čitatelji bloga Carasova.net, tel bi da se objasnim. Dogodil se nesporazum. Dogodilo se nešto na što nesam se čekal. Lam da napišem sledeća nekoliko retka na karaševskom govoru, da ne bi bil progrešno shvaćen. Sejdan bilo je spomenuto moje ime ispred Komande, če u prijašnjem članku "Predizborna kampanja za lokalne izbore počela" sam napisal pogrešno ime, i istina je, žalim za tu grešku, nesam znal da striči Sorki sime Marius, neznaju niti ovi po stari luđe, pital sam sejdan starešinu, svi striču Sorku poznavaju u selu s imenam Marjan. Ponavljam, žalim za tu grešku, ne bila namjerna. Mislim če ne bi trebalo da nitko se srdi, ja u tem članku nesam napisal ništa loše, tražil sam da budem imparcijalan. Isto, tel bi da razjasnim ješte nekoliko stvari; ovej sajt sam napravil prije 4 - 5 godine, iza njega ne stoji niti jedna institucija, sve sam ja sam voluntarno radil i osobno stojim iza svega što je tu napisano. Dakle, ovo što vidite na ovem sajtu je rad mojih ruku, nitko me ne plaća da tu pišem. To velim da ne bi opet se pojavilo mišljenje, koje sam čul, če tu pišem jer netko me za to plaća. Što ješte možem da kažem, je če sam probal da pišem objektivno, da ne držim ničiju stranu, verujem u slobodu govora, osećam se kakon slobodan človik, stojim odgovorno iza onoga što radim, mrzim čenzuru i baš zato sam na ovej sajt metnul jednu funkciju u stavki "pošalji članak" otkuda svaki može da pusti svoje mišljenje. Kad bude da sam bil neobjektivan u nekome od napisanih članaka, što možem da kažem je da sam samo človik, i sloboda la da nateri svakoga človeka da si kaže što misli kad se ne slaže s ovem što je tu napisano. Što garantiram je da ne lam da čenzuriram ničije mišljenje. Zato nesam čenzuriral niti postove na forumu, makar se ne slažem s svime što je tamo napisano, ali pošto je bilo spomenuto ispred Komande da neki su napisali tamo stvari koje vređaju, ja što možem da napravim je da otvorim anketu u okviru foruma i ostavim mogućnost posjetiteljima da se izjasne dali treba taj post izbrisati ili ne. I pošto je kampanija, nelam da dlžim, da ne bi opet netko protumačil moje reči. Ponavljam, blado koje nam je donesal Internet je SLOBODA GOVORA, i falamu, demokracija sidi na toj slobodi.
  • Blagdan Bršančevice.
    Brzi pregled priloga

    brsancevica.jpgJučer na blagdan Bršančevice u karaševskoj crkvi održana je sveta misa. U karaševskim selima na taj blagdan ljudi grade "veje" od lipovih granja i pletu vjenčić od ruža kojeg svaka obitelj nosi u crkvu na posvećenje. "Veje" se prema običaju grade blizu crkve, u centru sela. A što su "veje", to je jednostavno za odgovoriti. "Veje" su malene kućice izgrađene od lipovih granja ukrašene religijskim slikama i simbolima. Na slici vidi se procesija hodočasnika koja posjećuje izgrađene "veje" u centru sela. Što raduje, je da crkva je bila prepuna djece, ustalila se navika da na ovaj blagdan učitelji dovode djecu u crkvu.

RSS Novosti

Prošlost

povijest.jpg
Naša pošlost

Prošli dogadaji nose u sebi zrnce zajednickog vremena. Ako nekome uspije samo na kratko pozvati fragmente prošlog vremena može oslikati vrlo viješto kulturne vrijednosti neke zajednice. U odeljku stavke izbornika "Nase Istine/ Fragmenti" namjeravamo pisati o našem zajedničkom prošlom vremenu.

Kultura

kultura.jpg
Naše izvorne pjesme.

Stavili smo u izbornik stavku koja vodi prema stranici na kojoj se mogu poslušati naše izvorne pjesme. Link slike vodi prema istom sadržaju. Nama su dobro poznate, svako u Karaševu zna za "Danac", "Slnču", "Zdupaturu" itd. Stavili smo samo nekoliko pribrane pjesme. Poslišajte sigurno će vam se svidjeti.

Krajolik

obicaji.jpg
Prirodni park rijeke Karaš.

Što se još može zanimljivo vidjeti u Karaševu osim kulturne osebujnosti malene hrvatske manjine. Svako će vam reći; kanjon rijeke Karaš i prirodni park planine Semenik. U galeriju slika stavili smo mnoštvo slika koje prikazuju oba aspekta.Link slike vodi prema stavki izbornika "Krajolik" 

Vaši prilozi

nosnja.jpg
Vaši prilozi.

Otvorili smo posebnu stavku u izborniku posvećenu kategoriji "Poslani prilozi". Prostor je otvoren svakome tko želi nešto napisati o selu Karaševu. Pisanje materijala šalje se iz stavke koju smo nazvali "Pošalji prilog". Tamo su napisane i upute o slanju priloga i o prvilima kategorije "Poslani prilozi".

Novosti

svakodnevnica.jpg
Naše istine.

Osim kratkih materijala o svakodnevnim dogaĂ°ajima koji se nalaze na lijevoj strani sajta u modulu "Flash vijesti", svakako pogledajte i kategoriju "Naše istine". Svakodnevnica u Karaševu se sastoji od malenih dogaĂ°aja, što opet kada ih se zbroji, ako ništa drugo, govore prema kojem smjeru se krećemo.

Naslovna stranica
Posjet samoborskih i splitskih bajkera Karasevu.
Iacob Domaneant   
Friday, 05 October 2012
p9250099.jpgProšlog tjedna 25.09.2012. u Karaševo je doputovala grupa bajkera iz Samobora i Splita. "Sedmorica veličanstvenih", kako sami sebe nazivaju. Grupa je bila predvođena legendarnim moto – avanturistom Robertom Koletićem – Grbe. Na inicijativu Roberta Koletića i Joke organizirana je akcija prikupljanja knjiga i prevoženja na motorima. Gradska knjižnica Somobor donirala je poveću količinu knjiga koja je bila donesena i donirana općinskoj knjižnici iz Karaševa (negdje oko 400 komada). Nakon ovog susreta slijedi doniranje ostale količine knjiga koje Gradska knjižnica Samobor je voljna pokloniti općinskoj Knjižnici iz Karaševa (negdje oko 11.000 knjiga). Slijedi sređivanje papira i traženje sponzora za prijevoz i gorivo. Robert Koletić je bio u našoj općini i prije nekoliko godine unatrag, kada je na svome putovanju posjećivao hrvate iz dijaspore. Te godine smo se i upoznali. Bio je u našem selu i posjećivao karaševska sela. U međuvremenu napravio je par novih putovanja i osvojio nove prostore na motoru. Proputovao je svijet na motoru, krenuvši iz Europe, pa preko Amerike u Koreju, otuda u Sibir, Mongoliju, pa natrag u Europu i Hrvatsku. Iskustva s putovanja zabilježio je u svojoj knjizi Knjiga ceste. Poklonio je i meni jedan primjerak kojeg sam pročitao s velikim uživanjem.

Samo još da spomenem; grupa se sastojala od Mede, Ivana, Mike, Renči, Dražena, Grbe i Joke.

Hvala od srca dečki! Svaka vam čast!

Spremi tag:Digg!Del.icio.us!Google!Technorati!Simpy!Furl!Yahoo!
Zadnja Promjena ( Saturday, 06 October 2012 )
Opširnije...
 
Oglas, posao u Dubrovniku.
Iacob Domaneant   
Wednesday, 13 April 2011

POSAO U DUBROVNIKU

Trazimo curu/decka od 20 – 35 godina za sezonski posao u Dubrovniku. Posao bi se sastojao od prijema Rumunjskih gostiju u Zracnoj luci Dubrovnik do prodaje izleta I boravka s gostima u Dubrovniku. Osiguran smjestaj. Potrebni Hrvatski papiri. Sve molbe s obaveznom slikom slati na Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript .

Spremi tag:Digg!Del.icio.us!Google!Technorati!Simpy!Furl!Yahoo!
 
Carasova.net on Facebook

Flash vijesti

  • Projekt gradnje sportskog igralista.
    Brzi pregled priloga

    Jučer na blagdan Bršančevice bila je objavljena informacija da općina je priložila papire za financiranje projekta izgradnje malonogometnog igrališta. Projekt gradnje vrijedio bi negdje oko 4, 5 milijarde starih leja. Papiri i tehnička dokumentacija je priložena, preostaje da državna tijela koja će financirati gradnju dadnu zeleno svijetlo za pokretanje projekta.
  • Odobrena svota za križni put.
    Brzi pregled priloga

    Na zadnjij sjednici lokano vijeće odobrilo svotu od 300 milijuna starih leja za izgradnju križnoga puta na "Kalvariji". Drugi dio novca koji će biti potreban za finalizaciju projekta biti će prikupljen donacijama vjernika. Kao što je već bilo pisano, biblijske prizore izrezbarene u bakru, koji će stajati na postajama, biti će poklonjeni i donešeni iz Hrvatske.
  • PSD u Karaševu želi graditi ono što je većzapočeto.
    Brzi pregled priloga

    Ovih dana pojavio se u centru sela banner s natpisom: „Glasajte za PSD jer naši su projekti izgradnja vodovoda i kanalizacije u selu“. Na tu temu osvrnuo se danas i načelnik sela, objasnivši kako ti projekti su već započeti. Na projektu izgradnje vodovoda se već radi, dok za projekt izgradnje kanalizacije isto, preostaje da se u skoroj budućnosti započne. Šaljivo, uputio je opasku, da možda PSD je zaboravio i stavio stari banner s prošlih izbora kada je imao na umu te stvari napraviti u selu.
  • Simpozij na temu dijalektologije.
    Brzi pregled priloga

    Prekjučer i jučer u prostorijama ZHR-a bio je održan Međunarodni simpozij balkanske dijalektologije. Na simpoziju bili su prisutni ugledni stručnjaci s područja dijalektologije, lingvistike, etnologije i povijesti, kako iz Rumunjske tako i iz Hrvatske. Tema simpozija bila je: “Interculturalitate, interferente şi realitati lingvistice actuale.” Raspravljalo se o etnološkim i lingvističkim aspektima karaševskih hrvata.

Banneri

merz.png

Više o meni

Moj Facebook racun

Zanimljive lokacije

www.restaurante-fastfood.com

Downloadane datoteke

Oct.26
Downloads
File iconArhipelagul Gulag vol. 1
72
Oct.26
Downloads
File iconCurs Word Limba Romana.
65
Oct.26
Downloads
File iconViata, amorul, moartea.
45
Oct.26
Downloads
File iconArhipelagul Gulag vol. 2
41